Bruto obračun i povezanost s optimalnom veličinom solarnih panela

Ugradnja solarnih sustava postaje sve popularnija kako raste potražnja za obnovljivim izvorima energije. Međutim, povrat ulaganja u osnovi određuje oblik obračuna. Od 2024. bruto obračun postaje norma, što zahtijeva potpuno novi pristup dimenzioniranju sustava. Bit bruto obračuna je u tome da se proizvedena i potrošena energija ne obračunava na temelju bilance (kao u slučaju neto obračuna), već odvojeno, po različitim cijenama. Stoga je ključno odrediti odgovarajuću veličinu solarnih panela i analizirati profil potrošnje.

Osnove bruto obračuna za izračun

U bruto obračunu, električna energija vraćena u mrežu i električna energija kupljena iz mreže obračunavaju se odvojeno:

• Pružatelj usluga obično otkupljuje energiju vraćenu u mrežu po nižoj cijeni.
• Potrošač plaća punu kućnu cijenu za energiju kupljenu iz mreže.

Ovaj sustav znači da je, u smislu povrata ulaganja, udio vlastite potrošnje najvažniji faktor. Solarni sustav je najučinkovitiji kada kućanstvo može izravno iskoristiti proizvedenu energiju umjesto da je vraća u mrežu.

Ovako u praksi funkcionira princip bruto obračuna za solarne panele: primjer

Primjer: godišnja potrošnja kućanstva je 5000 kWh, a godišnja proizvodnja instaliranog solarnog sustava također je 5000 kWh.

• Kućanstvo izravno potroši 60% proizvodnje → ovdje nema dodatnih troškova.
• Preostalih 40% vraća se u mrežu → opskrbljivač obračunava po niskoj cijeni.
• Kućanstvo kupuje potrebnu večernju energiju iz mreže → po punoj cijeni.

Dakle, prekomjerna proizvodnja usporava povrat ulaganja uz bruto obračun. Više o solarnoj energiji možete pročitati u našem članku o fotonaponskim sustavima.

Analiza profila potrošnje za dimenzioniranje sustava

Određivanje odgovarajuće veličine solarnog sustava počinje ispitivanjem obrazaca potrošnje. Važni čimbenici:

• kada je najveća potražnja za energijom (npr. navečer, za hlađenje ili grijanje),
• u kojoj mjeri kućanstvo može prilagoditi potrošnju proizvodnji (npr. pranje rublja, punjenje električnih vozila tijekom dana),
• godišnje, mjesečne i dnevne varijacije potrošnje energije.

Što je veći udio vlastite potrošnje, to je brži povrat ulaganja u bruto obračunu.

Određivanje veličine i broja panela u bruto obračunu

Broj i kapacitet solarnih panela treba odabrati tako da sustav što više pokriva godišnje energetske potrebe kućanstva.

Dok u neto obračunu nije bilo preporučljivo značajno predimenzionirati sustav, u bruto obračunu viša snaga može biti prednost. Predimenzionirani sustav može pokriti veću vlastitu potrošnju tijekom više mjeseci, čime dugoročno donosi veće uštede.

Za izračun je potrebno uzeti u obzir:

• godišnju potrošnju u kWh,
• nazivnu snagu panela u Wp,
• broj sunčanih sati na određenoj lokaciji,
• optimalni kapacitet invertera.

Pogledajte dostupnu ponudu invertera za točno dimenzioniranje.

Odabir prave veličine solarnog invertera također je ključan

Veličina invertera u osnovi utječe na ekonomičnost sustava. Premali inverter može uzrokovati gubitke, dok preveliki predstavlja nepotreban dodatni trošak. Optimalna veličina odgovara snazi panela i profilu potrošnje.

Uloga orijentacije i kuta nagiba u dimenzioniranju

Orijentacija i kut nagiba solarnih panela ne utječu samo na proizvodnju, već i na to koliko se proizvodnja podudara s potrošnjom. Ako paneli proizvode više tijekom dnevnih sati, kućanstvo može izravno iskoristiti veći dio energije → to ubrzava povrat ulaganja u bruto obračunu.

Primjeri dimenzioniranja za različite obrasce potrošnje kućanstva

Kod dimenzioniranja sustava za bruto obračun cilj nije prekomjerna proizvodnja, već da kućanstvo može odmah iskoristiti što veći dio proizvedene električne energije. To je važno jer je vrijednost energije vraćene u mrežu manja od cijene električne energije kupljene iz mreže.

Malo kućanstvo (2 osobe, stan ili mala obiteljska kuća):

• Godišnja potrošnja: cca 3.000 kWh
• Tipična upotreba: rasvjeta, kućanski aparati, mali električni uređaji
• Preporučeni sustav: 3–3,5 kWp (godišnja proizvodnja ~3.500–4.000 kWh)
• Napomena: čak i manji sustav može pokriti osnovnu potrošnju kućanstva, ali vremensko usklađivanje potrošnje (npr. pranje, pranje posuđa tijekom dana) značajno poboljšava povrat ulaganja.

Srednje veliko kućanstvo (4 osobe, prosječna obiteljska kuća):

• Godišnja potrošnja: cca 5.000 kWh
• Tipična upotreba: kućanski aparati, klimatizacija, povremeno električno grijanje ili bojler za PTV
• Preporučeni sustav: 5,5–6 kWp (godišnja proizvodnja ~6.000–7.000 kWh)
• Napomena: kod ove veličine posebno je važno u bruto obračunu da potrošnja što više pada tijekom dnevnih sati, čime se izbjegava skuplja potrošnja iz mreže.

Veliko kućanstvo (6 osoba, veća nekretnina, više električnih uređaja):

• Godišnja potrošnja: cca 7.500–8.000 kWh
• Tipična upotreba: više klima uređaja, električno grijanje, toplinska pumpa, punjenje električnog automobila
• Preporučeni sustav: 8,5–9,5 kWp (godišnja proizvodnja ~9.000–10.000 kWh)
• Napomena: u takvim kućanstvima pametno vremensko usklađivanje korištenja baterije ili potrošnje (npr. punjenje automobila tijekom dana) značajno povećava udio vlastite potrošnje, a time i povrat ulaganja.

Preporuke i iskustva SOLARKIT-a

Prema iskustvu SOLARKIT-a, precizno dimenzioniranje mnogo je važnije u bruto obračunu nego u neto obračunu. Predimenzionirani solarni sustav sporije se isplati jer opskrbljivač otkupljuje višak energije samo po niskoj cijeni.

Najvažniji čimbenici su:

• stvarna godišnja potrošnja kućanstva,
• potrošačke navike (dnevno ili večernje opterećenje),
• lokalni uvjeti (orijentacija krova, zasjenjenje, kut nagiba).

Tvrtka svakom kupcu nudi personalizirani izračun koji uzima u obzir potrošnju energije obitelji, karakteristike objekta i mogućnosti buduće nadogradnje (npr. punjenje električnog automobila ili ugradnja toplinske pumpe).

Isplati li se ugradnja baterije za bruto obračun?

Nije obavezno, ali može biti korisno. Uz bateriju, električna energija proizvedena tijekom dana može se koristiti i navečer, čime se povećava udio vlastite potrošnje. To ubrzava povrat ulaganja, osobito tamo gdje je potražnja za energijom visoka u večernjim ili noćnim satima.

Kada se sustav najbolje isplati u bruto obračunu?

Kada se potrošnja što više podudara s proizvodnjom. Na primjer, ako klima uređaji rade tijekom dana ili ako se električni automobili pune danju, učinkovitost sustava značajno raste. Odabir optimalnog invertera i njegovo dimenzioniranje prema potrošačkim navikama osnovni je preduvjet za brz povrat ulaganja.

Kako se instalateri trebaju prilagoditi regulatornim promjenama?

Propisi mogu utjecati na više područja, od subvencija do uvjeta priključenja na mrežu. Instalateri moraju biti u tijeku s važećim propisima i fleksibilno prilagođavati sustave promjenjivim uvjetima kako bi kupci uvijek dobili najbolje rješenje.

Mogu li se vanjski sustavi za pohranu baterija uskladiti s drugim sustavima, poput mreže ili hibridnih invertera?

Da. Vanjske baterije mogu se povezati s mrežom i hibridnim inverterima, što omogućuje učinkovito skladištenje i korištenje proizvedene energije. To pruža dodatnu energetsku sigurnost i omogućuje fleksibilnije prebacivanje potrošnje na jeftinija razdoblja.

FAQ – Često postavljana pitanja

1. Koja je suština bruto obračuna u solarnim sustavima?

Proizvedena energija i energija kupljena iz mreže tretiraju se odvojeno. Opskrbljivač otkupljuje energiju po nižoj cijeni, dok potrošač plaća punu maloprodajnu cijenu za energiju kupljenu iz mreže. Stoga je važno da se što veći dio proizvodnje izravno koristi za vlastitu potrošnju.

2. Koliki solarni sustav je potreban za prosječno kućanstvo?

Godišnja potrošnja četveročlane obitelji obično je između 4.500 i 5.500 kWh. U većini slučajeva dovoljan je sustav od 5–6 kWp, ali točnu veličinu uvijek određuje profil potrošnje, orijentacija krova i zasjenjenje.

3. Kako orijentacija i kut nagiba utječu na učinkovitost sustava?

Najbolji prinos u Hrvatskoj postiže se orijentacijom prema jugu i kutom nagiba od 30–40 stupnjeva. Ako instalacija odstupa od toga, proizvodnja može biti manja za 10–20%, što izravno utječe na povrat ulaganja u bruto obračunu.

4. Kada se sustav najbrže isplati u bruto obračunu?

Kada kućanstvo može odmah iskoristiti većinu proizvedene električne energije, primjerice za rad klima uređaja, toplinskih pumpi ili punjenje električnih automobila tijekom dana. To znači da se manje električne energije mora kupiti po visokoj cijeni iz mreže, a manje vraćati po niskoj cijeni.

5. Koje buduće čimbenike treba uzeti u obzir pri ulaganju?

Regulatorno okruženje, subvencije, uvjeti priključenja na mrežu i cijene električne energije stalno se mijenjaju. Vrijedi dizajnirati sustav tako da se kasnije može proširiti, primjerice baterijom ili mogućnošću punjenja električnog automobila.